Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske i ostalim republikama i pokrajinama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Taj dan Hrvatska slavi i kao državni praznik – Dan neovisnosti
Dogodilo se na današnji dan:
1991. – Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske i ostalim republikama i pokrajinama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Taj dan Hrvatska slavi i kao državni praznik – Dan neovisnosti. Sabor je utvrdio da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije. Toga je dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koji je zahtijevala tadašnja Europska zajednica ne bi li se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Sabor je također utvrdio da Jugoslavija, kao državna zajednica, više ne postoji. Zbog mogućeg napada tadašnje JNA i srpskih terorista, saborska je sjednica održana u tajnosti u podrumu Inine zgrade u zagrebačkoj Šubićevoj ulici.
1890. – počela raditi Zagrebačka uspinjača. Jedan od zaštitnih znakova grada Zagreba i prepoznatljivi simbol hrvatske metropole, danas obilježava obljetnicu službenog puštanja u pogon. Ta spona najužeg gradskog središta i povijesne jezgre – Gornjeg grada, današnja turistička je atrakcija, bila je važno prijevozno sredstvo Zagrepčana. Sve je počelo daleke 1888., kada se u Bregovitoj ulici (danas Tomićevoj) zatekao osječki građevinski poduzetnik D.W. Klein. U podnožju javnog stubišta, što je spajalo zagrebačko poslovno središte sa starim Gornjim gradom, počeo je brojati prolaznike i ocijenio da je pješački promet dovoljno živ da bi se na mjestu stubišta mogla izraditi uspinjača po uzoru na Budimpeštu, Zürich i druge gradove, piše u ZET-ovoj monografiji.
Poduzetni graditelj ponudio je iste godine zagrebačkom Gradskom poglavarstvu svoju molbu za građevnu dozvolu, koja je već za dva dana bila oduševljeno prihvaćena. Pri gradnji uspinjače trebalo je svladati i poneku prepreku s kojom se nije računalo. Prilikom prve pokusne vožnje (s praznim kolima) polomio se stroj, a prigovaralo se i staničnim zgradama da nisu usklađene s atraktivnim okolišem. Konačno, kad se sve popravilo i uskladilo, u Bregovitoj ulici službeno je 8. listopada 1890. puštena u pogon parna uspinjača s dvojim kolima na izmjenični pogon, a sa strojarnicom na gornjoj postaji.
Nakon četrdesetogodišnjeg razdoblja pravo vlasništva pripalo je gradu Zagrebu, a 1934. neracionalni parni pogon zamijenjen je električnim. U međuvremenu je izvršeno i nekoliko generalnih popravaka, no nakon 80 godina životni vijek stare dame polako se približavao kraju i pogon uspinjače obustavljen je 1969. Budući da je uspinjača postala neka vrsta simbola grada, iako je često bila izrugivana, nije se dopustilo njezino definitivno ukinuće, nego se odmah počela planirati novogradnja na mjestu starog uređaja. Nova uspinjača puštena je svečano u pogon 1974. Današnja uspinjača ima 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta, najveća dopuštena brzina je 1,5 metara u sekundi, vožnja traje 55 sekundi na usponu od 52 posto i visinskoj razlici od 30,5 metara. (zg-magazin)